Kako nacrtati koljeno

Ako ste čitali moje objave o tome kako nacrtati nogu, znate da sam već pisala o koljenu, ali ovoj objavi ću se pozabaviti detaljima koljena. Robert Beverly Hale kaže da je koljeno “suitcase word”. To znači da je puno pojmova sadržano unutar riječi “koljeno” koji se izvana ne vide (kao u koferu koji je pun stvari o kojima možemo samo pretpostavljati prije nego što otvorimo kofer i pogledamo što je unutra).

Anatomija se uči preko razumijevanja funkcije odnosno onoga što tijelo čini. U objavama o nozi smo proučili koji mišići pokreću nogu prema naprijed i unazad ( kvadriceps i stražnja loža), ali to nisu sve mogućnosti pokreta noge ( u koljenu). Postoji još i rotacija noge prema unutra i rotacija prema van. Važno je napomenuti da samo kad je noga ispružena možemo je rotirati u cijelosti, jer kada je noga savijena u koljenu rotira se samo potkoljenica – femur je imobiliziran.

Dakle prvo pitanje koje se postavlja samo od sebe je sljedeće: kako rotiramo potkoljenicu prema unutra (medijalno)?

Potkoljenicu prema unutra rotira mišić pod imenom “tensor of the fascia lata” ili na latinskom “tensor fasicae latae”. U profilu “tensor of the fascia lata” počinje između “wide point” i “anterior superior iliac spine”, a završava otprilike na razini polovice “gluteusa maximusa”. Na tom se mjestu uski jajoliki mišić pretvara u tetivu odnosno aponeurozu. Svi mišići su obavijeni aponourozom i miču se u njoj poput mača u koricama. “Fascia lata” u prijevodu znači “široka tetiva”, a ona to doista i jest. Ta široka tetiva urasta u tibiju i zbog toga je moguće da kada je tenzor u kontrakciji povuče tetivu koja sa svoje strane vuče tibiju prema unutra. Na slici dolje je “tensor of the fascia lata” u profilu:

A ovo je tenzor gledan sprijeda:

Na sljedećim crtežima koji su uzeti ih odlične Haleove knjige “Anatomy Lessons from the great Masters” možemo vidjeti kako su stari majstori koristili znanje o postojanju “tensor fasciae latae”.

Autor gornjeg crteža je Leonardo Da Vinci. Njegov cilj je očito bio određivanje mišićnih masa bedra. Možete li pronaći “tensor fasciae latae”?

Sljedeće pitanje koje se nameće samo po sebi jest: koji mišići čine da se potkoljenica rotira prema van?

Za pokretanje potkoljenice prema van odgovoran je mišić zvan “sartorius” čije ime u prijevodu znači “krojački mišić”. Ime je dobio po  tome što su krojači u drevnom Rimu sjedili na tlu u turskom sjedu, a to je pozicija u kojoj se “krojački” mišić najbolje vidi. “Sartorius” je btw najdulji mišić u tijelu.

“Sartorius” počinje na “anterior superior iliac spine” i prolazi u udubljenju između aduktora i kvadricepsa  da bi se pridružio masi na unutarnjoj strani koljena koja se sastoji od mišića stražnje lože, glave kvadricepsa zvane “cruerus” i tetive sartoriusa.

Sada imamo mišiće koje sudjeluju u tvorbi koljena.  U sljedećoj ću se objavi morati vratiti na kvadriceps kako bih razradila još detalja vezanih sa ulogu kvadricepsa u koljenu.

Način na koji sam izložila ovu objavu je sastavljen prema učenjima Roberta Beverly Halea čiju knjigu “Masterclass in Figure Drawing” toplo (vruće) preporučujem svim slikarima i studentima slikanja.