Kako nacrtati rameni pojas (šesti dio)

U prošloj smo se objavi pozabavili prednjom stranom ramenog pojasa na kojoj se nalaze mišići “pectoralis minor” i “pectoralis major”. R. B. Hale obično ilustrira svoja predavanja o “pectoralisu” pričajući o pticama. Upravo je prošao uskršnji vikend i vjerojatno ste smazali kakvu slasnu pečenu gusku . Ja nisam, jer sam vegetarijanka koja konzumira jaja, dakle, ovo-vegetarijanka. Indirektni pticoubojica. To me, međutim, nije spriječilo da volontiram prilikom rezanja pečene guske i vježbam svoja anatomska znanja. 

Guska ima vrlo razvijene prsne mišiće, kao uostalom i sve ptice letačice, jer je “pectoralis” mišić uz pomoć kojega uspijeva letjeti. Guske su odlični letači. Taj ogromni ptičji “pectoralis” su pileća  ili pureća prsa koja kupujemo zapakirana u plastiku u supermarketu, bijelo meso koje nam preporučuju kao nemasni i zdravi izvor proteina. Kokoši i purice, za razliku od od gusaka, ne lete. Njihovi ogromni “pectoralisi” su umjetno povećani križanjem za ljudsku konzumaciju. Ali, nismo ovdje da raspravljamo o uzgoju i hranjivosti pilećih “pectoralisa”, nego da proučavamo anatomiju, pa zato, uzmemo li u obzir, da je pileći “pectoralis” predimenzionran, moramo računati da postoji i velika prsna kost na koju se taj mišić hvata. To je doista tako. Pogledajmo shemu guščjeg kostura:

Podsjetimo prošle objave bit će nam jasno da “pectoralis” počinje na prsnoj kosti,a veže se na “humerus”. Ekvivalent ljudskog “humerusa” bi u ptičjoj anatomiji bila kost koja se nalazi u krilu.  Međutim, pogledamo li guščji kostur na gornjoj slici, ustanovit ćemo da je nacrtan bez krila što znači bez “humerusa”. To znači da je dugačka kost paralelna s kralježnicom “clavicula” odnosno ključna kost. Evo što o tome piše W. Tank  u svojoj “Tieranatomie fuer Kuenstler” na stranici 67 koju je u prijevodu R. Graberca izdala Umetnička Akademija u Beogradu. Knjigu toplo preporučujem ako naletite na nju u kakvom antikvarijatu, jer se više ne izdaje, a meni ju je, kao i gomilu drugih knjiga, na buvljaku na Britancu kupila mama :

“Rameni pojas ima drukčiji oblik od onoga na koji smo navikli kod četveronožaca. Lopatica- scapula- (6a) jeste dugačka, uzana, sabljasto povijena kost, koja često dopire do same karlice i leži paralelno sa kičmenim stubom. Svojim prednjim delom gradi polovinu zglobne čašice ramenog zgloba. Ključnjače- clavicula- (6f) (Sl.87, 94) leže ispred grudnog koša i ne zglobljavaju se sa grudnom kosti. One. štaviše, na sredini medjusobno srastaju i grade tzv viljušku, koja je samo jednom vezom, redje koštanim spojem, vezana za grudnu kost. Ključnjače obrazuju time čvrst potporni stub:”

Ako ste gledali glupave američke komedije ( ja nažalost jesam) koje se odvijaju na praznik “Thanksgiving” ili Božić ili na bilo koji praznik koji zahtijeva ždranje peradi, sigurno ste primijetili običaj u kojem dva protagonista  nešto u sebi požele pa uzmu tzv “wishbone” svaki u jednu ruku i vuku svaki na svoju stranu dok “wishbone” ne pukne. Onaj kome u ruci ostane veći komad kosti jest onaj kome će se želja ispuniti. Taj vražji “wishbone” nije ništa drugo nego ptičja prsna kost sa sraslim “claviculama” koju je u gornjem odlomku opisao Wilhelm Tank. S obzirom da je “pectoralis” taj koji gura krila prema dolje što stvara otpor zraka koji diže tustu gusku s tla, koštna struktura koja to podržava mora biti čvrsta. Ljudska “clavicula” sa svojim krhkim zglobićima na “manubriumu” to nikako ne bi mogla podnijeti.

Evo kako izgleda ptica u letu. Štoviše, kakadu. Obratite pažnju na pokret krilima koji izvodi “pectoralis”.

Fotografije su iz fantastične knjige Eadwearda Muybridgea “Complete Human and Animal Locomotion” koju je nanovo izdala kuća “Dover”. Knjigu preporučujem fanatično.

Dakle, “pectoralis” bi se kod ptica prostirao preko čitave ključne kosti i gotovo cijelog “humerusa”. Evo ovako izgleda naš ručak na mojoj shemi:

Ovako bi izgledala ptičja prsa s krilima gledana sprijeda s krilima (također iz Tankove komparativne anatomije). 

Usporedimo li anatomiju krila s anatomijom ljudske ruke, vidjet ćemo da su ljudske i ptičje kosti, osim u području ključne kosti, identične. Podlaktica se u ljudi i u ptica sastoji od dvije kosti, a predio šake u ptica ima samo jedan prst. Iz cijele te strukture raste perje. 

Darwin je, izgleda, imao pravo. Što je, po mom mišljenju, prikladan završetak za uskršnju objavu.