Kako nacrtati usta uz pomoć perspektive i anatomije (drugi dio)

Nakon što smo se upustili u razmatranje što zakoni perspektive čine s oblikom usta, preostalo nam je da se pozabavimo unutrašnjom strukturom usta. Znamo da se usta nalaze na cilindru koji čine zubi. Usta se sastoje od mišića koji se zove Orbicularis oris i koncentrično se proteže se cijelom površinom usta.

Slikarima je važno da znaju na koji se način kreću vlakna mišića koji se nalazi ispod površine kože modela kojeg crtaju. Smjer vlakana igra važnu ulogu pri odluci o smjeru linija pri sjenčanju te smjeru poteza kista. Laici teško mogu zamisliti koliko je slikaru važna odluka o smjeru slikarskog poteza i koliko je složeno nanositi boju na platno. Ponekad se slikar nađe u situaciji u kojoj je najbolji smjer sjenčanja onaj koji se podudara sa smjerom mišićnih vlakana.

No vratimo se na anatomiju usta. Dakle, čitavu površinu usta prekriva jedan mišić- Orbicularis oris. Međutim, slikari smatraju da se gornja usnica sastoji od tri dijela: srednjeg oblog dijela i dva dodatna sa strane koji nalikuju na dva polegnuta stošca. Donju usnicu dijele na dva dijela: dva polegnuta stošca čije se baze dodiruju. Napominjem da su svi ti dijelovi zapravo komadi Orbicularisa. Shematski prikazano bi to izgledalo ovako:

Nakon što svoje učenike upoznam sa shematskim prikazom usana tražim da počnu proučavati usta: za početak svoja. Obično shvate da sva usta imaju jednaki reljef (sve gornje usnice se sastoje od 3 dijela, a donje od 2), ali se veličina dijelova reljefa razlikuje. Na slikama dolje imamo usta koja su Duerer, Rubens i Da Pontormo. Obratite pažnju na reljef usana: na prvom su jasno izraženi svi dijelovi reljefa usana, a posebno se jasno vidi podjeljenost donje usnice na dva dijela.

Rubens usne svoje Isabelle Brant crta u smiješku. Na njenim se tankim usnama jasno ocrtavaju sva tri dijela gornje usnice,a donja nije tako jasno podijeljena kao u Duererovom portretu, ali je Rubens istaknuo udubljenje između dva dijela donje usnice zatamnivši ga. Moje mišljenje jest da se reljef usana gospođe Brant nije tako jasno vidio u stvarnosti (pogotovo na donjoj usnici), ali je Rubens bio majstor anatomije te je namjerno istaknu te dijelove ne bi li postigao veću uvjerljivost u crtežu.

Jacopo da Pontormo na svom portretu crta najzanimljivije usnice. Naime, srednji dio gornje usnice na glavi žene koju crta je vrlo širok.

U sljedećoj objavi ću završiti predavanje o ustima pišući o nekoliko važnih detalja: o filtrumu, koži oko usana da nazivom “new skin” i masama koje okružuju usta.