Šest zakona Sie Hoa ili kako nacrtati nogu (sedmi dio)

Podsjećamo se na kosti noge i zdjelice gledane sprijeda:

To je struktura na koju ćemo početi ucrtavati mišiće nogu.

Robert Beverly Hale uvijek napominje kako se anatomija najbolje uči kroz funkciju. Pitanje koje treba postaviti je sljedeće: gdje bi se trebao nalaziti mišić koji bi omogućavao da se noga pokrene prema naprijed.

Odgovor glasi: na prednjoj strani femura, sprijeda. Svi znaju da se na prednjoj strani noge nalazi mišić zvan kvadriceps. Njegovo latinsko ime znači četveroglavi, a on to i jest. Ono što zovemo “glavom” mišića su nakupine mišićnih vlakana koje stezanjem čine da se kost pokrene na određeni način. Mišići se sastoje od tetiva koje su obično veza između kostiju i mišićne “glave”. Za nas slikare nejvažnij je podatak da mišići počinju i završavaju na fiksnim mjestima na kostima i da su za ta mjesta obično vezani tetivama. Tetiva nije rastezljiva, za razliku od mišića.

U anatomijama ćete naći početak i kraj mišića,a to je ono što je potrebno zapamtiti kako biste mišić uspješno nacrtali. Evo što o kvadricepsu kaže Paul Richer :

” Attachments:origins, for the rectus femoris, from te anterior inferior iliac spine (straight tendon) and from a groove above the brim of the acetabulum (reflected tendon); for the vastus lateralis, from the base of the trochanter and the lateral lip of the linea aspera; for the vastus medialis, from the medial lip of the linea aspera; for the vastus intermedius, from the anterior and lateral surface of the femur, and from the distal part of the lateral intermuscular septum.”

Gornji citat navodi samo “origins” odnosno mjesta gdje četiri glave kvadricepsa počinju na kostima. Četiri glave se zovu ( počinjem od one najdublje smještene) “vastus intermedius” ili “cruerus”, “vastus lateralis”,” vastus medialis” i povrh svega “rectus femoris” ( smješten na površini mišića).

Ali nama “origin” nije dovoljna informacija za crtanje mišića- treba nam i “insertion”.

Evo što za insertion kaže Richer:

” Insertion: into the base and the two borders and the anterior surface of the patella, then, through the patella tendon, to the anteroor tuberosity of the tibia.”

Dakle,na užas anatoma početnika, čitav četveroglavi kvadricps završava u pateli. “Patella” je kost koju nismo ucrtali na našoj shemi, ali je važan dio noge. To je okrugla omanja kost koja se nalazi s prednje starne koljena.

Sad znamo sve što bismo trebali znati o kvadricepsu iz anatomskog priručnika kako bismo ga uspješno nacrtali. Nadam se da sam uspješno demonstrirala upotrebu priručnika, jer moji učenici padaju u očaj kad se suoče s većim količinama teksta. Zadatk svakog ozbiljnog slikara jest da pronađe u anatomiji podatke o mišiću koga želi nacrtati, zatim da se posluži crtežima iz anatomije kako bi mogao doći do zaključka o položaju i obliku mišića. U idealnom slučaju bi mogao odgledati nekoliko seciranja leševa- ali to je danas gotovo nemoguće. U 17 stoljeću su u nizozemskoj seciranja leševa bila javna i smatralo se da je proučavanje ljudske anatomije boguugodno djelo, jer se time slavi božje stvaranje tog fantastičnog aparata- ljudskog tijela. Danas, u dobu koje smatramo vrlo otvorenim i naprednim, jedini javni prikaz golog ljudskog tijela su fotošopirane manekneke na plakatima koje prodaju donje rublje. A na njima nećete baš naučiti puno anatomije. Zato posegnite za priručnikom iz anatomije i budite uvjereni da je to boguuguodan čin.

Do sljedeće objave!